Održana Vidovdanska akademija
U organizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” u kotorvaroškoj kino sali je održana 24. Vidovdanska akademija, uz poseban osvrt na obilježavanje stogodišnjice Prvog svjetskog rata.
Ovogodišnja Vidovdanska akademija je protekla u znaku jubileja, jer se obilježava stogodišnjica Sarajevskog atentata. U programu su nastupili Djevojački ansambl “Žubor”, narodni guslar Radivoje Elez, dramska sekcija SPKD “Prosvjeta”, a duhovnu besjedu je propovijedao jerej kotorvaroški Živko Ilić. On je naglasio da srpski narod treba da se vrati svojim korijenima koje mnogi zluradi ljudi često ismijavju i rugaju se s njima.
“Ovo je poziv nas služitelja oltara gospodnjeg da se srspki narod vrati svojoj majci crkvi, jer kao što rekoh u svojoj besjedi Sveti Kiprijan kartagijski kaže kome majka nije crkva tom bog nije otac. Da bismo bili istinska đeca oca nebeskog potrebno je da budemo takođe istinski sinovi crkve svoje čiji članovi jesmo“, istakao je Ilić.
Čedo Tepić, sekretar SPKD “Prosvjeta” Kotor Caroš, je rekao da ovakva duhovna besjeda može da prođe i na najvišim duhovnim mjestima u srpskoj akademiji nauka.
“Mi ćemo nastojati da ovu besjedu preko našeg društva predočimo glavnom odboru i iskreno se nadamo da će ona u sljedećoj godini biti u kalendaru Prosvjete kao jedan nezaobilazni duhovni dio“, dodoao je Tepić.
Pjevanje uz gusle se vezuje za tradiciju srpskog naroda. Guslar amater Radivoje Elez je drugi put u Kotor Varošu i predstavio se pjesmom o Kosovskom boju. Kaže da su gusle bile zaboravljene u predratnom vremenu, ali danas je sve više mladih koji vole otići među ljude i zapjevati.
“Ima mladih momaka koji prolaze školu gusala i održavaju tu tradiciju i to daje nadu da se izvorno pjevanje neće ugasiti, a dobro je poznata ona narodna izreka Manastir i krivo gudalo, to je našu vjeru sačuvalo“, rekao nam je Elez.
U hramu Roždenstva presvete bogorodice u Kotor Varošu jutros je služena sveta liturgija, nakon koje je uslijedila redovna besjeda, koja je u sebi sadržala bogoslovski pogled na svetu žrtvu Kneza Lazara i uzvišenu žrtvu Gavrila Principa kao nacionalnog heroja.